Prolećni semestar programa Studije budućnosti 2025/2026.

Prolećni semestar programa Studije budućnosti polaznicima i polaznicama pružio je priliku da kroz module Novi svet i Upravljanje karijerom razviju razumevanje savremenog društva, tržišta rada i tehnoloških promena, kao da steknu znanja i veštine koje ih bolje opremljuju u prvim koracima na karijernom putu.

Upravljanje karijerom:

Semestar je započet predavnjem Jelene Karalejić, koja je polaznicima dala uvid u neophodne i korisne informacije u vezi sa prvim zaposlenjem.

Mina Kuzminac je održala radionicu o radnom pravu, gde su polaznici kroz studije slučaja imali priliku da razumeju koja prava imaju na radnom mestu, kako da prepoznaju kada su ona prekršena i kakve mogućnosti imaju u takvim slučajevima.

Polaznici su u okviru orve radionice Andree Darabašić saznali kako bi trebalo da izgleda njihov CV i LinkedIn tokom procesa dobijanja prvog zaposlenja. Druga radionica se ticala ideacije, odnosno razvoja i realizacije poslovnih ideja.

Ana Ivanov i Nikolina Novaković su kroz dve radionice opremile polaznike znanjem i veštinama vezanim za poslovni intervjue. Na drugoj radionici su održane i simulacije, dajući studentima priliku da se kroz realistične situacije bolje pripreme za svoj karijerni razvoj.

Studenti su i ove godine imali priliku da posete kompaniju Coca-Cola HBC, te da obiđu proizvodne pogone i slušaju o značaju radnih stilova i ličnih karijernih ciljeva.

Na radionici Katarine Grubišić, studenti su slušali o uticaju reakcija na greške na njihove kraijere i učili o tome kako da se nose sa neizbežnim greškama.

Andrej Markić održao je radionicu o kreativnosti, ističući da kreativnost nije urođeni talenat već veština koja se razvija kroz praksu, eksperimentisanje i spremnost da učimo iz grešaka bez straha od neuspeha.

Novi svet:

Prvo predavanje u modulu Novi svet održala je Andrijana Ristić iz SHARE fondacije, objašnjavajući pojam i stanje digitalnih prava i ukazujući na njihovo kršenje kroz zloupotrebu nadzorne tehnologije.

Luka Aničin je polaznicima pričao o veštačkoj inteligenciji, kako ona utiča na savremen život i o njenim prednostima i potencijalnim rizicima.

Polaznici su o stanju evropskog puta Srbije slušali na predavanju Vladimira Međaka. Na predavanju su slušali o istoriji evropskih integracija Srbije, ali i o trenutnom stanju i  poteškoćama na tom putu.

Milan Stojanović održao je predavanje o uticaju tehnologije na filmske i televizijske sadržaje, dajući uvid u to kako razvoj tehnologije menja medije, a time i društvo.

Studenti su na predavanju Uroša Krčadinca slušali o njegovom digitalno-umetničko-književnom projektu Bantustan: Atlas jednog putovanja, kolekciji životnih priča sakupljenih tokom višemesečnog putovanja kroz afrički kontintent.

Mirko Dautović je tokom svog predavanje polaznicima objasnio istorijski kontekst trenutnih dešavanja na Bliskom istoku, te načinu na koji taj kontekst utiče na današnje odnose Irana i velikih sila.

Profesorka Vanja Ković je održala sledeće predavanje, pružajući polaznicima uvid i neuronauku i najvažnija otkrića u tom polju. Studenti su imali priliku da saznaju osnove o tome kako radi ljudski mozak i kako se ta funkcionalnost istražuje.

Studentki su na Fakultetu dramskih umetsnosti imali priliku da slušaju predavanje profesrke Ane Martinoli o digitalnoj transformaciji medija i kulture. Naučili su kako se medijska scena promenila tokom prethodnih nekoliko decenija, te kako je ta promena uticala na druge aspekte društva.

Ana Samardžić je na poslednjem predavanju vodila studente kroz Beograd, pružajući uvide u njegov vizualni identitet i istoriju grada kroz analizu različitih arhitektonskih stilova.

Pored ova dva modula, kroz radionice na modulu Psihološka podrška sa psihologicom Janom Stojanović, studentkinje i studenti bavili su se anksioznošću, konfliktima, samokriticizmom i samoosećanjem, asertivnom komunikacijom, kao i afektivnom vezanošću.

 

Završni deo semestra: refleksija kroz mentorstvo

Na završetku semestra, polaznici su predstavili svoj završni izveštaj o mentorskom procesu, značajnom delu programa Studije budućnosti.

Mentorski proces je ove godine bio izuzetno uspešan. Studenti su sa svojim mentorima radili u različitim oblicima i sferama, od akademskog rada i pisanja projekata i predloga politika, preko uvoda u preduzetništvo i biznis, do analize poslovnih stilova, pripreme za konkurisanje za željeni posao, te uključivanja u konkretne profesionalne projekte mentora.

Uspeh ovog aspekta programa pokazuju značaj mentorskih odnosa na karijerni i ličnih razvoj mladih, kšto predstavlja suštinu programa Studije budućnosti.