- Šta je obrazovni program Studije budućnosti?
-
Gde se održava i koliko traje nastava na programu Studije budućnosti?
- Da li se program Studije budućnosti plaća?
1. Šta je Beogradska otvorena škola (BOŠ)?
Beogradska otvorena škola (BOŠ) je neprofitna, obrazovna organizacija građanskog društva osnovana 1993. godine. BOŠ osnažuje ljudske resurse, unapređuje rad javnih institucija i organizacija građanskog društva, razvija i zagovara javne praktične politike u cilju izgradnje boljeg društva zasnovanog na slobodi, znanju i inovacijama. Vizija Beogradske otvorene škole je bolje društvo zasnovano na slobodi, znanju i inovaciji.
2. Šta je DAUS?
DAUS je akronim za Department for Advanced Undergraduate Studies, odnosno odeljenje za napredne dodiplomske studije. Odeljenje za napredne dodiplomske studije je bio jedan od centara Beogradske otvorene škole. Cilj ovog odeljenja bio je da dodatno obrazuje i povezuje odabrane studente kroz multidisciplinarne akademske programe iz oblasti društvenih i humanističkih nauka.
Novim strateškim planom Beogradske otvorene škole, struktura organizacije po centrima je promenjena, pa je centar preimenovan u obrazovni program Studije budućnosti, kako se i trenutno zove.
3. Šta je obrazovni program Studije budućnosti?
Studije budućnosti imaju za cilj da studente upoznaju sa glavnim globalnim trendovima i izazovima pred kojima se nalazi savremeni svet. Ove studije treba da pruže odgovor na pitanje kako se oblikuje savremeno društvo prateći iskustva iz prošlosti, ali i otvarajući pitanja od važnosti za društveni, kulturni, politički i antropološki razvoj čoveka. Ako se prepoznaje i razume budućnost veći su izgledi da će svako pronaći i osmisliti svoje mesto u velikim civilizacijskim i istorijskim događajima koji već prožimaju i oblikuju svakodnevni život. Studije budućnosti treba da podstaknu i razviju interesovanje i debatu o najznačajnijim pravcima kretanja druge decenije 21. veka i da studentima omoguće uvid u najvažnija pitanja koja će se u budućnosti postavljati pred čovečanstvo. Studije budućnosti pored znanja koja pružaju svojim studentima, osnažuju polaznike i pomažu im da se lakše integrišu na tržištu rada ili ih usmerava na dalje akademsko usavršavanje.
4. Kada je nastao program Studije budućnosti?
Obrazovni programi za odabrane studente Beogradske otvorene škole do 2015. godine realizovani su kroz rad Odeljenja za napredne dodiplomske studije (DAUS). Formiranje Odeljenja za napredne dodiplomske studije, kao i njegov razvoj, prati formiranje i razvoj same Beogradske otvorene škole. Beogradska otvorena škola nastala je u novembru 1993. godine kao obrazovni program Credibel banke namenjen najtalentovanijim studentima ekonomije i psihologije. Od 1996. godine menja ime u Beogradska otvorena škola. U periodu od oktobra 1996. do juna 1998. godine organizovan je Glavni program namenjen tada najboljim studentima. Od oktobra 1998. do juna 2000. godine u Školi su se paralelno izvodila dva jednogodišnja programa – Glavni i Otvoreni. U periodu od oktobra 2000. do juna 2007. organizovana su dva programa: Glavni program i Program Evropska unija i Balkan. Okosnicu Glavnog programa činili su multidisciplinarni moduli iz oblasti društvenih i humanističkih nauka, moduli veština i tutorski program, dok je program Evropska unija i Balkan bio baziran na analizi i tumačenju pravnih, političkih, ekonomskih i kulturnih aspekata razvoja evropske ideje i procesa evropskih integracija. Ova vrsta programa nije postojala u tadašnjem formalnom obrazovnom sistemu Srbije. Jednogodišnji akademski program Multidisciplinarnih dodiplomskih studija organizovan je u periodu od oktobra 2007. godine do juna 2012. godine. Bio je namenjen odabranim studentima viših godina studija, koji su želeli da prošire svoja znanja u oblasti građanske kulture, vrednosti građanskog društva i evropskih integracija, kao i da steknu veštine koje im mogu koristiti u budućem profesionalnom radu. Program Studije budućnosti počinje da se realizuje od akademske 2012/2013. godine i do danas ima za cilj da studente upozna sa glavnim globalnim trendovima i izazovima pred kojima se nalazi savremeni svet. Od 2018. godine program Studije budućnosti se usmerava ka adekvatnom pripremanju studenata na izazove i trendove koje nosi četvrta tehnološka revolucija.
5. Koji je cilj programa Studije budućnosti?
Program Studije budućnosti ima četiri cilja:
- da kroz multidisciplinarne module znanja i veština osnaži polaznike pružajući im uvid u trendove koji oblikuju savremeni svet i pojedinca;
- da kroz program stažiranja polaznike pripremi na svet rada i pomogne im da steknu kompetencije potrebne na radnom mestu;
- da kroz izradu završnog projekta polaznike usmeri na dalji angažman u oblastima koje su izabrali, a pre svega formira i ojača kritičko mišljenje polaznika;
- da kroz program mentorstva pruži pojedinačnu podršku studentima;
- da poveže polaznike tokom trajanja programa, i kasnije kao deo alumni organizacije, u mrežu mladih obrazovanih lidera koji će zauzeti značajne pozicije u različitim sektorima društva i doprineti njegovom razvoju.
6. Kojim temama se bavi program Studije budućnosti?
Modul predstavlja kratak kurs koji se sastoji od nekoliko nastavnih jedinica (interaktivnih predavanja, radionica, simulacija) i deo je kompleksnijeg sistema, u ovom slučaju obrazovnog programa.
U okviru obrazovnog programa Studije budućnosti postoje tri modula znanja: 1. Budućnost države i društva, 2. Pogledi ka Evropi, 3. Učionica 4.0. i jedan modul veština: 1. Veštine za budućnost.
U okviru tri modula znanja studentima se pruža prilika da sa predavačima i drugim kolegama razmenjuju znanja, informacije i stavove o temama o kojima se razgovara i debatuje u okviru nastavne jedinice.
Svaki modul se sastoji od 10 nastavnih jedinica (interaktivna predavanja, radionice, simulacije). Modul Veštine za budućnost osmišljen je kao interaktivan modul jer se sastoji od nastavnih jedinica koje su organizovane kroz radionice i simulacije.
Završetkom programa Studije budućnosti studenti će moći da:
- definišu i analiziraju izazove postdemokratskih i policentričnih društava, multikuluralizma, međunarodnih odnosa, bezbednosti, informacionog društva i novih medija, rodne ravnopravnosti i identiteta;
- kritički i argumentovano pokreću pitanja i učestvuju u debatama o različitim scenarijima i budućim pravcima razvoja Evrope;
- razlikuju osnovne tendencije socio-ekonomskog razvoja savremenog sveta, definišu i analiziraju procese globalizacije, održivog razvoja, klimatskih promena, demografskih kretanja, promene na tržištu radne snage, domete savremene nauke...
- unaprede veštine kroz program stažiranja, pisanje završnog rada i modul o veštinama u cilju osnaživanja profesionalnih kapaciteta.
Program Studije budućnosti pokriva različite društvene i humanističke teme, organizovane kroz module znanja i module veština, kao i druge aktivnosti:
Oblikovanje postdemokratskih i policentričnih društava, multikuluralizam, međunarodne odnose, globalnu bezbednost i njene izazove, informaciono društvo i nove medije, rodnu ravnopravnost i identitet, razvoj novih tendencija u odnosu države i društva, uslovi nastanka i funkcionisanja demokratske političke kulture.
Razgovori o pitanjima: problema suvereniteta i izazova daljeg političkog ujedinjenja, princip upravljanja na više nivoa u Evropskoj uniji (EU), zajedničke spoljne i bezbednosne politike EU, politike susedstva EU, održivog razvoja i upravljanja resursima na evropskom kontinentu, zaštiti ličnih podataka i pravnoj regulativi, ekonomiji i ekonomskim krizama na tlu Evrope, kao i o procesu evropskih integracija Srbije.
Procesi u socio-ekonomskoj sferi savremenog društva, nove tehnološke revolucije i njene posledice, najnovije trendovi u razvoju ekonomije, finansija, privrede, socijalnih odnosa, politika životne sredine, arhitekture, medicine, nauke i tehnologije.
Veštine neophodne za napredak i snalaženje u savremenom društvu: upravljanje vremenom i stresom, upravljanje karijerom i radna etika, formulisanje poslovnih ideja, finansijska pismenost, organizacije događaja, javni nastup i veštine prezentovanja, tehnike i veštine predstavljanja i saradnje putem interneta, veštine onlajn komunikacije, digitalna pismenost, veštine lobiranja i pregovaranja, veštine timskog rada. Pored toga, studenti će steći i veštine pisanja i izražavanja argumentovanog mišljenja.
7. Šta pored nastave čini program Studije budućnosti?
Pored nastavnog programa, u okviru Studija budućnosti realizuju se radionice, treninzi, kao i psihološke radionice, koje studenti mogu dobrovoljno pohađati.
Pored toga, studenti dobijaju redovne informacije o svim konferencijama, seminarima i aktivnostima BOŠ-ovih partnera, koje slobodno mogu pohađati.
Akcenat se takođe stavlja i na Zimsku školu timskog rada koja se odvija u prolećnom semestru, na kojoj se stiču liderske i timske veštine, ali i na književne večeri, Students2Students vid učenja i mnogobrojne ostale dodatne aktivnosti.
8. Kome je program namenjen i ko su studenti BOŠ-a?
Program je namenjen studentima završnih godina i master studija beogradskih univerziteta koji su radoznali, nemirnog duha, aktivni, ambiciozni, željni znanja i neprekidnog ličnog i profesionalnog razvoja sa vrlo jasnim osećajem i potrebom da svoju zajednicu menjaju i čine je boljom.
9. Kako da upišem Studije budućnosti?
Izbor studenata Studija budućnosti obavlja se u tri faze:
I Prijavljivanje kandidata
Zainteresovani studenti prijavljuju se za program Beogradske otvorene škole podnošenjem određene dokumentacije. Na sajtu Beogradske otvorene škole i sajtu obrazovnog programa "Studije budućnosti" mogu se pronaći sve informacije o otvorenom konkursu i dokumentaciji koju je neophodno podneti. Konkurs se otvara pred sam kraj akademske godine na obrazovnom programu (april/maj tekuće godine).
Kandidati koji su podneli kompletnu dokumentaciju ulaze u drugi krug selekcije, koja podrazumeva proveru znanja.
II Provera znanja
Svi kandidati prolaze proveru znanja koja obuhvata izradu testova:
-
test opšte kulture;
-
test sposobnosti;
-
test ličnosti;
-
test engleskog jezika.
Na osnovu kvaliteta prijave i rezultata urađenih testova formira se rang lista kandidata koji će biti pozvani na intervju.
III Intervju i konačan izbor
Komisija Beogradske otvorene škole obaviće razgovor sa kandidatima koji su pozvani na intervju. Nakon intervjua, a na osnovu ostvarenog uspeha, Komisija će odabrati 20–25 najboljih studenata i studentkinja koji će pohađati jednogodišnji akademski program.
10. Koje su obaveze studenata BOŠ-a?
Međusobna prava i obaveze studenti i Beogradska otvorena škola regulišu sklapanjem Ugovora o pravima i obavezama studenata i Beogradske otvorene škole u toku akademske godine.
Beogradska otvorena škola se obavezuje da za studente izvede planirani program u periodu oktobar– jun, dok se studenti obavezuju da:
-
redovno pohađaju nastavu na programu Studije budućnosti;
-
redovno pohađaju specijalna predavanja i druge aktivnosti u okviru Studija budućnosti;
-
blagovremeno i u zadatom roku izvrše sve dodeljene zadatke i preuzete obaveze;
-
obave program stažiranja u instituciji/organizaciji;
-
napišu završni rad koji će biti objavljen u elektronskom Zborniku Beogradske otvorene škole (Zbornik završnih radova studenata)
-
delimično participiraju u ukupnom iznosu od 28.000,00 dinara (sa uračunatim PDV-om), za celu akademsku godinu. Ukupan iznos može biti plaćen u 7 jednakih mesečnih rata, svaka u iznosu od po 4.000 dinara (sa uračunatim PDV-om).
11. Gde se održava i koliko traje nastava na programu Studije budućnosti?
Program traje jednu akademsku godinu. Realizuje se kroz organizaciju nastave za module znanja i veština, program stažiranja i pisanje završnog rada.
Nastava se izvodi tokom dva semestra, po dva modula u semestru. Prvi semestar traje od oktobra do kraja decembra tekuće godine, a drugi od februara do maja naredne godine.
Raspored oktobar - maj odnosi samo na nastavu na obrazovnom programu Studije budućnosti, dok se ostale aktivnosti na programu poput programa stažiranja, programa mentorstva i obaveze izrade završnog rada studenti obavljaju po drugačijem rasporedu koji im se na početku akademske godine predstavlja.
Svaki modul sastoji se od namanje 10 interaktivnih predavanja, radionica ili simulacija u trajanju od 90 do 180 minuta. Interaktivna predavanja, radionice i simulacije organizuju se ponedeljkom, sredom i četvrtkom od najranije 17:00 do najkasnije 22:00 (u zavisnosti koje dodatne aktivnosti studenti odaberu).
Nastava se održava u prostorijama Beogradske otvorene škole, Masarikova 5, 16. sprat ,,Beograđanke”.
12. Ko su predavači na programu?
Studije budućnosti je program čije teme i predavače definišu i predlažu članovi Programskog odbora, koga čine: Marinko Vučinić, programski savetnik, Jelena Babić, MA, projektna menadžerka, EU integracije, Beogradska otvorena škola, Lazar Džamić, kreativni strateg i predavač na Fakultetu za medije i komunikacije, Evica Kuč, menadžerka za komunikacije i razvoj, Beogradska otvorena škola, Dobrivoje Lale Erić, rukovodilac Sektora za međunarodnu saradnju, Centar za promociju nauke.
Predavači i saradnici na programu su profesori univerziteta, naučni saradnici sa različitih instituta, ljudi iz javne uprave, nevladinog sektora, medija, biznis sektora, verskih zajednica, privrede. Beogradska otvorena škola podržava angažovanje svojih alumnista koji su danas na različitim pozicijama u svim sektorim i oblastima.
13. Šta dobijam učešćem u ovom programu?
Program Studije budućnosti obuhvata teme koje se tiču glavnih izazova i trendova koji utiču na razvoj čovečanstva, komparativno posmatrajući svet, Evropu, region i Srbiju. Unapređujući znanja kroz četiri modula u okviru programa Studije budućnosti, studenti će steći teorijska i praktična znanja za razumevanje promena na globalnom planu, kao i za razumevanje antropoloških, tehnoloških, kulturnih, političkih i ekonomskih promena.
14. Da li se program Studije budućnosti plaća?
Beogradska otvorena škola pokriva 95% troškova programa, a studenti participiraju učešćem u iznosu od 28.000,00 dinara (sa PDV-om) koji je moguće je platiti u 7 jednakih mesečnih rata.
15. Šta je alumni organizacija BOŠ-a?
Alumni organizacija osnovana je 1998. godine i danas okuplja 1.093 nekadašnjih studenata. Cilj Alumni organizacije je da poveže nekadašnje studente BOŠ-a kako bi ojačala mrežu mladih obrazovanih lidera koji će zauzeti značajne pozicije u različitim sektorima društva i na taj način učestvovati u procesu tranzicije ka demokratiji i tržišnoj privredi.
Kvalitet BOŠ-ovih programa, znanje i veštine koje studenti steknu tokom svog obrazovanja u BOŠ-u postaju izuzetna preporuka za perspektivne poslove u brojnim oblastima. Članovi Alumni organizacije Beogradske otvorene škole su zaposleni na fakultetima, institutima, u kompanijama, bankama, vladinim institucijama, nevladinim organizacijama i političkim strankama.
Veliki broj alumnista je izgradio ili nastavlja da gradi svoju karijeru u inostranstvu, gde rade za velike korporacije, Svetsku banku, Međunarodni tribunal za ratne zločine u Hagu, itd. Znatan broj BOŠ-ovih alumnista predaje na univerzitetu i saradnici su naučnih instituta. Oni su u poziciji da šireći drugačije metode rada, utiču na razvoj i osavremenjivanje univerziteta. BOŠ-ovi studenti su asistenti, docenti, vandredni i redovni profesori na Ekonomskom fakultetu, Pravnom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Fakultetu političkih nauka, Filološkom fakultetu, Arhitektonskom fakultetu, Elektrotehničkom fakultetu, Rudarsko-geološkom fakultetu i Fakultetu fizičke kulture. Međutim, najveći broj alumnista radi u profitnom sektoru u Republici Srbiji. Dakle, oni rade u vodećim bankama, konsultantskim kućama, brokerskim kućama, advokatskim kancelarijama, farmaceutskoj industriji, građevinskim preduzećima, itd.
Značajan broj alumnista su završili, odnosno završavaju postdiplomske studije u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji (Kembridž, Oksford, Birmingen), Italiji (Evropski univerzitet u Firenci, Univerzitet u Bolonji), Mađarskoj (Centralno-evropski univerzitet), Belgiji (Evropski koledž u Brižu), Holandiji, Švedskoj, Austriji i Nemačkoj.