U Perlezu je, kao nastavak junskih protesta, 18. jula održan okrugli sto pod nazivom „Ekonomski razvoj na uštrb životne sredine“. Perlez je jedna od lokalnih zajednica u kojima je Beogradska otvorena škola instalirala senzor za merenje kvaliteta vazduha, sa ciljem da građanima ovog mesta omogući pristup informacijama o tome kakav vazduh udišu, budući da zvanično merenje u ovom mestu ne postoji.
Na ovom događaju učestvovao je Ognjan Pantić iz Beogradske otvorene škole - on je istakao važnost uključivanja mladih u probleme životne sredine. Naveo je da je lokalna javnost nedovoljno uključena, jer se odluke o stranim direktnim investicijama donose na republičkom nivou, iz ugla makroekonomske stabilinosti. „Ovo se ostvaruje kroz subvencije za zaposlenost, što dovodi do toga da je životna sredina nižeg prioriteta”, rekao je Pantić i dodao da životna sredina nije došla u prvi plan voljom donosilaca odluka, već usled pritisaka EU i građana.
Moderator skupa Ilija Batas Bjelić je u svom obraćanju naglasio da su problemi stanovnika Perleza jedinjenja koja nastaju termičkim tretmanom otpadne plastike i o kojima ne postoje zvanične informacije. Nakon 40 dana otkako su građani Perleza tražili pristup studiji o proceni uticaja ovog postrojenja na životnu sredinu, odgovor još uvek nisu dobili.
Prof. Ksenija Petovar, redovna profesorka u penziji Arhitektonskog i Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, obrazložila je da koncept „prvo ekonomija pa životna sredina“ još od prvih međunarodnih konferencija o životnoj sredini pogrešan i neodrživ. Takođe je podvukla da zagađenje ne može biti nužna komponenta razvoja, budući da onaj razvoj koji negativno utiče na životnu sredinu i ljudska prava ne može biti označen kao razvoj. Osvrnula se i na ekološke probleme u Boru i Zrenjaninu i upitala kada ćemo izračunati kolika je cena ekološke, ekonomske štete, kao i štete po javno zdravlje koju je nanela proizvodnja koja navodno doprinosi razvoju Srbije.
O problemima koji su posledica rastućeg konzumerizma i nemogućnosti da se otpad razdvaja i tretira na tehnološki adekvatan način govorio je Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne Komore Srbije. On je naglasio da tehnologije za tretman otpada, pa i opasnog otpada, koje ne ostavljaju negativne posledice na životnu sredinu već postoje, kao i da u Srbiji postoji potreba za izgradnjom neophodne infrastrukture. Naveo je i da domaće fabrike potražuju značajne količine reciklabilnih sirovina, ali da nema ko da ih obezbedi, jer ne postoji primarna selekcija komunalnog otpada.
Zaključak ovog skupa je da je ogroman finansijski potencijal u reciklaži otpada u Srbiji neiskorišćen i da je neophodno uključivanje institucija u rešavanje ekoloških problema.
Izvor fotografije: Freepik